Vasojevički Kom

Planina Komovi je jedna od tri najimpresivnija planinska masiva Crne Gore i Dinarskog planinskog sistema – Dinarida, smještena na sjevero-istoku Crne Gore. Prostiru se između najudaljenijih uzvodnih djelova toka Lima na istoku i Tare na zapadu, do Drčke rijeke na sjeveru i vjenaca Prokletija na jugu. Planinski masiv Komova, dug 40 km i širok 30 km je sa svih strana pokriven prostranim visoravnima, prosečne nadmorske visine od 1900 metara. Najviši vrhovi Komova su: Vasojevički Kom (2.461m), Kučki Kom (2.487m) I Ljevoriječki Kom (2.469m) koji premašuju okolne stijene i grebene. Između ova tri vrha nalazi se uočljiva glacijalna udolina Međukomlje.Planina Komovi svakoga opčinjava svojim raznovrsnim prirodnim lepotama, bogatstvom flore i faune. Priroda se poigrala sa ogromnom planinom i izvajala veličanstvene oblike u kamenom haosu. Mirne doline su se sakrile između divljih vrhova. Vrhovi Komova su okruženi opasnim grebenastim usjecima nastalim oko izvora u pred-ledničkim vodenim vrelima. Osnovne morfološke odlike surovih grebenastih vrhova Komova su njihov vertikalni i kupasti oblik, uvijek bez vegetacije, otvorenih asimetričnih strana i izuzetno razuđenih krajeva. Skoro svuda oko planinskog vijenca Komova su velike gomile pješčanog i kamenog materijala, nastalog procesom erozije. Izgledaju kao rijeke kamena, spuštajući se do grebenastih usjeka i rječnih dolina Perućice i Kučke rijeke. Najveća gomila stijena se nalazi na sjeveroistočnoj strani Vasojevičkih Komova i duga je skoro 3 km. Ove neobilne doline i kameni haos dopunjuju vrhunski krajolik Komova. Zbog njihove izloženosti, Komovi su poznati po jakom bočnom vjetru i pojavom lavina tokom zime, a ove pojave su mogu poznati po vegetaciji koja se bori za opstanak u ovom surovom ambijentu.Prema legendi, vile su se dozivale sa padina Komova. Očarani njihovim vrhovima i pašnjacima, ljubitelji prirode su Komove sa pravom nazvali "kraljem planina" i "božanstvenim džinom". Autentične kuće vasojevičkog i kučkog tipa još uvek neguju tradicionalni gorštački način života severne Crne Gore. Izdignuti katuni se lagano predaju prekrasnoj okrutnosti planine Komovi i postepeno nestaju sa njenih obronaka.Raznovrsna i jedinstvena flora i fauna, bezbroj bistrih planinskih izvora i rijeka, kao i toplina naroda koji živi pod Komovima nikoga ne ostavljaju ravnodušnim. Kada se nađete u carstvu bukovih i četinarskih šuma iznad kojih se uzdižu gorostasni Komovi, ostajete bez riječi. Raduje nas da možemo reći da je prostor Komova 2013 godine proglašen za regionalni park.

Foto galerija

 

Okruženje

Prostrane visoravni koje okružuju Komove su Štavna i Ljuban na sjeveru, Rogam na zapadu i Carine na jugu. Sa južne i istočne strane Komovi su okruženi sistemom planina Prokletija. Najviši vrhovi Prokletija koji se mogu vidjeti su Kolac/Maja Kolata (2.534) i Jezerski Vrh/Maja Jezerce (2.694). Na sjeveru se nalazi planina Bjelasica, sa najvišim vrhom Crna Glava  (2.139m) i Zekova glava (2.117m). Uz odgovarajuće vremenske uslove, sa Komova vidik seže sve to Jadranskog mora, planine Lovćen, Kopaonika, Durmitora, itd.

Pogledajte i...

Nenad Filipović - foto priča o penjanju na Komove
Foto galeriju Marka Guberinića
Foto galeriju Riba Raičevića
360°panorame: Štavna, Komovi ljeti, planinari u pripremi za penjanje, pogled sa staze ka Vasoje-vičkom Komu, planinari pri usponu, pogled sa vrha, pogled sa vrha na Kučki Kom, još jedan pogled sa vrha, Komovi pod snijegom

Mapa


Pogledajte M1 - Vasojevički Kom na većoj mapi. kml

Kako doći

Do Štavne (1750m), koja je najbolja početna tačka za penjanje na Komove, može se doći automobilom iz Andrijevice koristeći put Andrijevica - Kolašin. Na prevoju tog puta, odnosno Trešnjeviku (1.573m) mali put se odvaja ka Štavnoj.

Penjanje

Početna tačka za penjanje na Komove je Štavna. Penjanje na Komove je veoma interesantno kako iskusnim planinarima, tako i početnicima. U posljednje vrijeme, putokazi na stazi su dodatno poboljšani. Staza koja void do Vasojevićkog Koma je strma, ali tokom ljeta nije tehnički zahtijevna. Doduše pri samom dolasku na vrh, postoje uzani putevi, dio gdje morate koristiti ruke i biti oprezni. Ovo je svega 100m dužine a planinari uživaju u doživljaju. Na širem prostoru Komova postoje brojne dobro obilježene staze kao i tereni za penjanje.

Kada se peti

Preporučeno vrijeme za penjanje je sredina juna do sredina septembra. Kao i na većini planina  moguće je penjanje tokom čitave godine. Ukoliko nema snijega i dozvoljavaju vremenski uslovi, moguće je peti se i tokom maja, oktobra i novembra. Ove planine su nemilosrdne tokom zime, tako da je penjanje tada vrlo zahtijevno a potrebno je iskustvo i sigurnosna oprema.

Visinski profil

FaLang translation system by Faboba